Rusija – Raška – Rašo: Jezičke vratolomije jednog ratnog zločinca
Raška, što je srednjevjekovni naziv za Srbiju, i Rusija je jedno te isto. I nije važno ko je od koga nastao. Valjda je Rusija nastala odvojivši se od Raške, šta li? A i fonetski su slični Raška – Rascia – Rassija – Raša – Rusija.
A da ujdurma bude još veća sve je ovo sročio Radovan, poznat i po nadimku Rašo.
Ovaj istorijsko – jezički kalambur sadržan je u čestitki koju je ratni zločinac Radovan Karadžić, koji u Haškom zatvoru služi četrdesetogodišnju zatvorsku kaznu, uputio “majčici Rusiji” povodom obilježavanja 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom.
“Udrobio” je Radovan u svoju čestitku i priču o istim korjenima i o tome kako je Rusija temelj slobode naroda, da je dragulj svog naroda, te da je vječna poput dijamanta. U zanosu je došao i do fonetike, tvrdeći kako su Srbi i Rusi bratski narodi. Dokaze tog bratstva našao i u spomenutoj fonetskoj vratolomiji.
Zapravo, cijela čestitka je sročena kao jedan od posljednjih pokušaja da se u vlastitim očima učini bitnim onaj kojeg više niko nizašto ne pita. Jer, Radovan Karadžić je, od bivšeg lidera i bjegunca o kojem svi govore, ostao upravo to, neko ko je zaboravljen i čije ime se tek povremeno spomene u javnosti. Samo kada nekome to zatreba za prikupljanje političkih poena.
Ima izreka koja kaže: “Čega se pametan stidi…”. Pa je tako ovu Rašinu čestitku prenijela ruska agencija Sputnik, inače poznata kao dio propagandne mašinerije ruske Vlade, koja ju je i osnovala 2014. godine.
Sama sadržina ove poruke je dovoljna da se nigdje ne spomene. Ali ni to ni činjenica ko je njen autor nisu omeli Sputnik da je prenesu.
Upravo u tome i leži najveća ironija cijele poruke, jer ju je uputio jedan od najvećih zločinaca s kraja 20. vijeka, Radovan Karadžić, osoba koja je osuđena za smrt više stotina hiljada ljudi, za prisilno protjerivanje, silovanja, formiranje koncentracionih logora… i brojne druge zločine, uključujući i genocid u Srebrenici. Karadžić je osoba koja simbolizuje sve ono protiv čega se Rusija borila u 2. svjetskom ratu i, vjerovatno, posljednja osoba na svijetu čiju bi čestitku trebale da prenose ruske agencije, ako imalo drže do profesionalnih standarda.
fokus.ba