Izetbegović: Hrvati trebaju birati svog člana Predsjedništva, a u povećanju akciza nema ništa bolno

Je li SDA stabilna stranka nakon brojnih unutarstranačkih previranja i isključenja Senada Šepića? Hoćete li pristati na vanredni kongres stranke koji određeni kadrovi predlažu?

Uspjeh SDA u dva posljednja izborna ciklusa i recipročan neuspjeh rivalskih stranaka izazvao je opšte ujedinjavanje protiv SDA. To je logično, jer samo od onoga koji nešto ima možete nešto i uzeti. A SDA samo u Kantonu Sarajevo u skoro svim opštinama drži vertikalu načelnik-gradonačelnik-kantonalni premijer-federalni premijer-predsjedavajući Vijeća ministara-član Predsjedništva BiH. SDA nije bila ovako pozicionirana od vremena Alije Izetbegovića. I unutar stranke to stvara pritisak i intenzivira borbu za pozicije pred izbore 2018. godine.

Naravno, svi koji su nezadovoljni vlastitom pozicijom će to nezadovoljstvo upakovati u opštu priču o borbi za državu i narod, zabrinutost za politiku koju aktuelno rukovodstvo vodi, pričat će se o korupciji i nepotizmu, sprječavati “kriminalne privatizacije”, izmišljati nekakve radikalizacije, a ustvari tražiti put za ostvarenje ličnih ciljeva i ambicija. Te neutemeljene ambicije su jedini razlog za pominjanje vanrednog kongresa, i upravo oni koji su onemogućavali, manipulisali i dvije godine odlagali redovni kongres danas traže vanredni. Nema ni govora o vanrednom kongresu ili konvenciji, redovni planiramo održati 26. maja 2019. godine i neka se svi u SDA radom i doprinosom potrude povećati vlastite šanse.

Dragan Čović je ovih dana najavio slanje u parlamentarnu proceduru Prijedloga izmjena Izbornog zakona. Koji je minimum ispod kojeg SDA neće ići i je li realno očekivati izmjene Izbornog zakona, a da budu ispunjeni zahtjevi i Čovića i presude Suda u Strazburu?

Nisam još pročitao konkretne prijedloge HNS-a, ali pretpostavljam da će se ponoviti set zahtjeva na koje SDA kroz ranije bilateralne razgovore nije pristala. Nemamo namjeru mijenjati stav, dakle minimum koji pominjete je ranije određen. Kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH to pitanje može biti riješeno kroz implementaciju presude Suda u Strazburu po modelu koji je predložio Stefan Fuele. Presuda Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića može biti implementirana isključivo na način da se poštuje Ustav Federacije BiH, da se poštuje sama presuda, a HDZ traži više od toga, predlaže da Parlament izađe u susret Ljubićevim zahtjevima koje je Sud odbio.

I, konačno, moraju se poštovati rezultati posljednjeg popisa stanovništva. Pored ovog, SDA očekuje da se od hrvatske strane prihvati paket dogovora koji bi relaksirali odnose u Federaciji i u samoj BiH. Moramo se očitovati o teritorijalnom integritetu zemlje, odreći se priča o novim podjelama, ukloniti ostatke majorizacije i dominacije na lokalnom nivou, riješiti model za izbore u Mostaru, konačno potpisati ugovor države sa Islamskom zajednicom kakve druge vjerske zajednice imaju odavno… Kad je riječ o majorizaciji na nižim nivoima, u SBK u kojem Bošnjaci čine 60 posto stanovništva još uvijek se u nekim školama sva djeca školuju po hrvatskom planu i programu, uče da je Zagreb glavni grad, da je kuna moneta, diploma je sa šahovnicom, a ne sa simbolima SBK ili države BiH!

Javnosti se usvajanje zakona o akcizama predstavlja kao nužnost koja je bolna, ali dugoročno dobra za BiH. Imate li plan kako realizirati infrastrukturne projekte ukoliko se ne usvoji zakon o povećanju akciza na gorivo?

Ničeg bolnog neće biti u implementaciji zakona o akcizama, sve su to politikantska pretjerivanja. Dizel gorivo je prije par godina koštalo 2,4 KM, prošle godine 2,1 KM, trenutno košta 1,79 KM, a cijene raznovrsnih roba i artikala se nisu bitno mijenjale. I neće se bitno promijeniti i ako gorivo poskupi par procenata. S druge strane, izgradnja autoputa i brzih cesta na više od stotinu pozicija diljem BiH će kroz angažman građevinske operative u privredu upumpati skoro milijardu eura i od toga će svi imati koristi. Moramo izgraditi bolju cestovnu infrastrukturu u BiH kako bismo privukli investitore i turiste, to je jedini ispravan put, sve ostalo su sebična, politikantska dodvoravanja narodu na štetu tog istog naroda.

Lider SBB-a Fahrudin Radončić se praktično povukao iz koalicije, odnosno njenog praktičnog sprovođenja. Je li predizborna kampanja već počela i kako komentarišete kritike na vaš rad i rad vaše stranke?

Odnosi između stranačkih predsjednika nisu dobri, nedostaje komunikacije, naročito je loše između Radončića i mene zbog potpuno besmislenih, paranoičnih uvjerenja i tvrdnji da ja stojim iza sudskog procesa koji se vodi protiv njega.
Na nivou parlamenata i vlada život ide dalje. Što se tiče uloge SDA i mene, mogu reći da pomaka na evropskom putu, na putu ka članstvu u NATO, da implementacije Reformske agende i otvaranja skoro 50.000 novih radnih mjesta u prvoj polovini ovog mandata ne bi bilo bez upornog i predanog rada kadrova SDA.

Naravno, ostaju tvrdnje da sam ja izazvao krize podržavajući reviziju presude za genocid, ili ukidanje diskriminirajuće proslave Dana RS-a. Dakle, ja sam napravio krizu podržavajući žrtve genocida, tražeći pravdu i istinu, insistirajući na ravnopravnosti građana i konstitutivnih naroda? To je neistina i klasična zamjena teza, krizu su izazvali oni koji uporno podržavaju diskriminaciju, koji je proslavljaju, koji odlikuju presuđene ratne zločince, koji organizuju neustavne i antidejtonske referendume, koji prijete secesijom i napadom na teritorijalni integritet zemlje. Ja ću nastaviti da im se suprotstavljam jer je to jedini put da ne doživimo istinski problem i pravu krizu u ovoj zemlji.

Kako ocjenjujete koaliciju s HDZ-om, nekoliko je zakona u Federalnom parlamentu koji su na čekanju zbog neslaganja sa stavovima HDZ-a. Možemo li do kraja mandata očekivati efikasnije usvajanje ključnih zakona?

Do kraja mandata će trajati preuranjena predizborna kampanja koju ste pomenuli, jedno upalno stanje koje će ometati rad vlada i parlamenata, ali ih, uvjeren sam, neće zaustaviti. Čeka nas 18 mjeseci politikantstva i demagogije. Male su šanse, ali nije nemoguće da se ipak dogovori jedan kvalitetan paket mjera koji bi, barem u Federaciji donio relaksaciju. Od “trećeg entiteta” očigledno nema ništa, zašto to zvanično ne prihvatiti? Jednog člana Predsjedništva BiH trebaju izabrati Hrvati, zašto i to ne prihvatiti i kroz zakon osigurati? Islamska zajednica mora dobiti ugovor i prava kakva imaju druge vjerske zajednice u BiH, naravno uvažavajući specifičnosti svake od vjera, i zašto to odlagati i ignorisati? Mostar mora biti grad ravnopravnih naroda i građana, zašto to ne osigurati? HDZ tvrdoglavo i jednostrano insistira samo na svojoj “listi želja”, a trajna rješenja moguća su samo uz obostrano razumijevanje i uvažavanje.

Klix.ba