Nisam čovjek sukoba, mogu biti dio dogovora da imamo mir, razvijenu ekonomiju i bolji život

Razgovor prenosimo u cjelini:

TV1: Prije sedam dana izjavili ste da znate tačan dan i sat kada će biti usvojen Zakon o akcizama. zakon biti usvojen. Je li to danas, s obzirom da danas zasjeda Predstavnički dom, a mi ovaj razgovor ranije snimamo?

DODIK: Trebalo bi. Tada sam to rekao zato što se pojavila do strane onih koji ovdje najviše modeliraju, a to su stranci u BiH, određena inicijativa da se održi navodna telefonska sjednica Savjeta ministara, te da se promijeni i usvoji neki novi tekst zakona, koji podrazumijeva da neki redoslijed riječi bude promijenjen u već postojećem tekstu, koji na Predstavničkom domu nije dobio posršku za hitnu proceduru.

Ja u tome nisam učestvovao, ali sam znao da se to dešava i smatrao sam, ukoliko su oni to preuzeli, da će to i uraditi, te da će oni koji su se u Sarajevu, a i iz RS, suprotstavljali tome, da će biti slomljeni od strane ovih, kako to i govori o njihovim karakterima obično kada se uključe stranci.

Mislim da je to čista nepotrebna politizacija. BiH ima najniže stope PDV-a. U regionu sa 17 posto PDV-a BiH nesumnjivo privlači zemlje iz okruženja, kao što su Hrvatska i Srbija, koje vikendima na svim graničnim prelazima zakrče ulazak u RS i BiH kako bi kupovali jeftinije gorivo, jeftinije namirnice i mnogo šta drugo. To ne naravno ne primjećuje ovdje u lokalnoj javnosti. Uvijek se nađe nešto što je loše.

S druge strane, apsolutno je nemoguće održati nivo prava koje su ranije vlasti, pa i mi i u drugom dijelu BiH, davali ljudima iz različitih socijalnih i ratnih vremena, ukoliko se ne pribavi novi način finansiranja toga svega. Dakle, jedan uravnotežen pristup.

Na kraju krajeva, imamo najjeftinije gorivo u regionu i to već godinama. Naravno, mnogi će naći razloga da kažu da i mnoge druge stvari ne valjaju. No, mislim da investicije koje se omogućavaju usvajanjem Zakona o akcizama sigurno daju mogućnost da se ti projekti zaposle i da privuku i generišu određenju potrošnju koja je veoma važna za sam razvoj.

TV1: Opozicija tvrdi da to radite zbog tranše MMF-a.

DODIK: Naravno. Zašto bi to bilo… BiH se nalazi u čudnom okolnostima. Ima svoju Centralnu banku, koja nije monetarna vlast u BiH. To je nešto što karikira upravu tu vlast. Svi segmenti monetarne politike nisu u rukama BiH kao države, nego se nalaze u rukama nekih drugih institucija. Sve što bi učinili na bazi očuvanja jake konvertibilne marke ili bilo šta što je normalno u nekim monetarnim agregatima i što čine druge zemlje, mi smo lišeni svega toga.

Obezvrjeđivanje KM je veoma vidljivo. Reći ću samo jedan od osnovnih razloga, a Vi i svi gledaoci se mogu sjetiti da je prije četiri, pet godina dolar bio 1,6 u odnosu na evro. Danas je to gotovo identično i teži ka tome da dolar bude jači nego evro. Zašto je došlo do toga? Došlo je do toga jer jer evro upao u krizu. Tu krizu su na monetarnom planu rješavale monetarne vlasti EU na način da su bez pokrića emitovale mjesečno 60 milijardi evra do iznosa od 1.400 milijardi evra, emitovanih bez pokrića, što je definitivno dovelo i do pada vrijednosti evra. KM je vezana za evro. Samim tim, ako evro pada na globalnom nivou, mi smo danas zaduženiji u BiH da nismo uzali nijedan dolar.

TV1: Da, ali kažu da je stabilna valuta zbog Currency board-a, to morate priznati.

DODIK: Currency board naravno ima svoje vrijeme postojanja. U svakom slučaju, ovdje se govori o tome kako nema povjerenja u lokalne vlasti u BiH da uspješno upravljaju monetarnom politikom. To je zaista nepodnošljiv prigovor. Stabilnost KM sa evrom koji pada – ne možete nikoga ozbiljnog ubijediti da je to jedini argument koji bi mogao da egzistira i da bude održiv. Dakle, nije moguće da bude održiv. Naša izvozna snaga pada činjenicom da je ovakva zavisnost KM, koja usput nije ni konvertibilna, jer ne možete da odete u Hrvatsku i zamijenite KM, kao što to ne možete ni u Srbiji.

TV1: Ali u ovoj državi najmanji problem je pitanje KM. Morate se složiti s tim? 

DODIK: Pričamo često o MMF-u. Naravno da imamo mnogo većih problema. MMF je jedno nužno zlo koje se nametne zemljama u tranziciji. Nesumnjivo da izgleda da je BiH takva, samo ne znam koju tranziciju provodimo, jer smo svake godine u sve gorem blatu. Mjere koje je MMF pregovarao sa lokalnim vlastima dio su i pristajanja lokalne vlasti u BiH na svim nivoima.

Sve je počelo sa famoznom pričom o izjavi koju su trebalo pompezno da najave nove vlasti u Sarajevu, okupljene oko SDA i Saveza za promjene. Oni su kreirali neku novu izjavu, sjećate se početka njihovog mandata, u kojoj su promovisali novi ekonomski napredak, ne znam ni ja šta već, navukli ministre inostranih poslova Njemačke i Velike Britanije da se oni ovdje pojave kao ti koji su to kreirali, a onda smo dobili potpisivanje te izjave. Imali smo ozbiljne primjedbe da se takvo nešto uopšte donese, pogotovo na nivou BiH. Sada taj nivo BiH ne ispunjava te obaveze koje je sam kreirao, koje je sam nama ovdje dostavio. Mi smo to na jedvite jade prihvatili, ali smo sve ispunili.

TV1: Zašto Zakon o akcizama valja za SNSD, a ne za Savez za promjene?

DODIK: Ma nije važan. Savez za promjene pokušava da zaustavi bilo kakav priliv sredstava.

TV1: Je li to politička borba?

DODIK: Isključivo politička borba.

TV1: Je li to da zaustave priliv sredstava dok je SNSD na vlasti u RS?

DODIK: Ne zavisimo mi… Ako se i ne usvoji Zakon o akcizama, vidjećete da RS, za koju mnogi pričaju, čujem mnoge, pa čak i neke na Vašoj televiziji, koji se nađu da komentarišu kako smo mi pred bankrotom, kako nemamo ovo ili ono…

TV1: Teška situacija jeste, to morate priznati. 

DODIK: Teška situacija… Ljudi ovdje treba da nešto kažu o tome. Mi ovdje držimo sve naše ekonomske, makro i mikro ekonomske kategorije gotovo upotrebljivim. Dakle, kada bi neko izvukao kompletnu ekonomsku analizu, RS, kao i sama BiH, djeluje gotovo u nemogućim ekonomskim uslovima. Nametnuta liberalizacija u ekonomiji definitivno je razvlastila mnoge naše ekonomske resurse, odnosno potencijale. Resursi se neadekvatno koriste. To je gotovo nemoguće.

Sada je na tapeti priča – juče sam imao sastanak sa mljekarima, koji su došli da se žale i oni moraju zaštititi svoje proizvode pred navalom mlijeka koje dolazi iz EU, koje je tog i tog, takvog kvaliteta. Sve sam to čuo od njih.

TV1: Žaliće se i ostali poljoprivrednici u RS. 

DODIK: Jeste. Gubimo ogromne prihode kao država, gubimo proizvodnje. Tek ćemo se zavaliti u probleme za narednih nekoliko godina. Niko nije bio spreman da se zaštiti bh. ekonomska subjektivnost. Davno sam odustao od toga, jer vidim da od toga nema ništa. Dovoljno je da dva ambasadora iz EU dođu kod nekih u Sarajevo i kažu tako treba da bude, a to obično tako i bude.

TV1: Zašto inicirate smjenu Vijeća ministara BiH, na čelu sa Denisom Zvizdićem? 

DODIK: Ne. Samo smo htjeli da vidimo kad SDS laže – sada kad neće smjenu ili onda kada priča kako su prevareni na telefonskoj sjednici.

TV1: Zbog Zakona o akcizama.

DODIK: Telefonska sjednica je bila centralno mjesto i mi smo htjeli da vidimo kada oni lažu. Vidjeli smo da lažu i onda i sada.

TV1: Zašto SNSD nije zaštitio predstavnike Srba u Vijeću ministara BiH? 

DODIK: Mi njih da zaštitimo? Oni ne mogu zaštititi sami sebe.

TV1: Jer su preglasani.

DODIK: Evo, mi smo htjeli da smijenimo Savjet ministara BiH, pokrenuli smo inicijativu. Mi smo razumjeli da oni nešto jauču oko toga, kažu da su prevareni u Savjetu ministara. Mi se solidarišemo sa njima i kažemo ako je to tako, onda taj Savjet ministara treba da bude smijenjen. Je li tako? Šta se desilo? Ništa. Nama je jasno, a i vama je jasno, vi se u Sarajevu, možda ne Vi lično, ali se mnogi tamo zabavljaju sa tom vrstom priče.

TV1: Vrlo je ozbiljna tema.

DODIK: Ne znam. Prije godinu dana kada sam bio tamo, zabavljali su se.

TV1: Oko čega?

DODIK: Oko sve te situacije. Tamo je to zanimljivo, ali ništa se ne dešava.

TV1:  Odnosa SNSD-a i Saveza za promjene ili?

DODIK:  Ne to, nego uopšte ta politička situacija u kojoj Bakir Izetbegović i SDA odluče da opoziciju iz RS uzmu u vlast na nivou BiH i misle da će imati ozbiljnu politiku. Naravno da su svi ozbiljni znali da od te ozbiljne politike…

TV1: Želite reći da je Izetbegović pogriješio što je izabrao Savez za promjene, a ne SNSD?

DODIK: Ne želim ništa reći. Ne može on nas birati. Mi nismo ti koji se biraju.

TV1: Želite li reći da je napravio grešku što je ušao u partnerstvo sa Savezom za promjene?

DODIK: Ne, ja samo govorim da je on kalkulisao u nastojanju da napravi zlo RS time što je doveo gore nekoga, smatrajući da će na taj način onemogućiti, u najmanju ruku, neke procese u RS. Eto, naravno da se prevario. Ali to je njegov problem. On nas nije birao. Mi smo razgovarali sa Izetbegovićem. Mi smo u Savjetu ministara BiH uvijek birali partnere. Kao što znate, bili smo osam godina u Savjetu ministara i uvijek smo imali svoje politike. Nismo mi ovi iz Saveza za promjene koji nemaju svoje politike. Ili Govedarica koji se oduševljeno pred Mogerinijevom hvali kako je oduševljen Bakirom Izetbegovićem. Mi nikada nismo oduševljeni Bakirom Izetbegovićem.

TV1: Zašto?

DODIK: Zato što se radi o Bakiru Izetbegoviću.

TV1: Iako ste nakon Mostara i večere imali pomirljive tonove, barem on što je izjavio u našem Dnevniku – da ste na toj večeri Vi izjavili da nećete biti faktor destabilizacije, a Izetbegović neće povlačiti poteze koji vraćaju u prošlost.

DODIK: Nemam namjeru da ga komentarišem. Svi imaju pravo na svoj doživljaj. Dakle, za tim stolom bilo je priče kako riješiti neka pitanja. Da je bio dovoljno fer, onda bi rekao da sam ja rekao da mi tražimo da se riješi nekoliko pitanja i da kasnije nama razloga za destabilizaciju. Na dnevni red treba staviti strane sudije iz Ustavnog suda BiH i riješiti neka pitanja koja mi potenciramo u vezi sa Sudom i Tužilaštvom BiH. Ako imamo dijalog i neka rješenja koja bi bila prihvatljiva za sve, pa i za nas, a tu su se naravno pojavili i Hrvati koji su isto tražili da se na dnevni red odlučivanja u BiH promptno stavi Izborni zakon i da eliminacijom tih nekoliko otvorenih pitanja, a imaju i Bošnjaci neka svoja pitanja, prestala bi bilo kakva potreba za destabilizacijom i imali bismo neki dogovor. Ovako, sve se pokušava sačuvati ili ne dati na način “eto, ja neću u tome da učestvujem da rješavamo pitanje stranih sudija”. Jednog dana ćete to morati riješiti, ako uopšte BiH dođe u poziciju da rješava ta pitanja.

TV1: Zašto imate bolje političke odnose sa Draganom Čovićem, nego sa Bakirom Izetbegovićem? U čemu je razlika?

DODIK: U političkom smislu, ja predstavljam partiju i RS, po Ustavu. Sa Draganom Čovićem imam razgovore duže vrijeme i veoma smo uspješno imali dogovor oko mnogo tačaka koje smo realizovali i držali smo se toga. Sa Bakirom Izetbegovićem i prethodnicima, kao što je Tihić i Lagumdžija iz SDP-a, šta smo god dogovorili, nikada nije bilo realizovano.

Kada govorimo o ekonomskim pitanjima, pomenuću da smo sa SDP-om u Sarajevu mi iz SNSD-a dogovorili nekih 15-ak ekonomskih tačaka, između ostalog, jedna je bila da se u momentu dospijeća poljoprivrednih proizvoda zabrani uvoz tih proizvoda.

TV1: Zašto nije realizovano?

DODIK: Ja mogu da pitam. Mi smo to inicirali, oni su to prihvatili. Nakon sedam dana, kada su došli stranici i rekli ne može, kao ugrožava se neki protok roba, a Norvešta ili neke druge zemlje u dodiru sa EU ima to isto, Švajcarska to radi, nikada nismo to realizovali. Bili smo dogovorili i zakon o pitanju državne imovine. Isto tako, nekome se nije svidjelo i stalo se. Šta smo god pokušali da uradimo, nikada nije išlo. Obično je bio pristup da ako dogovorite sa Lagumdžijom, onda on sljedećih dana dođe i kaže: “Ne mogu, vidite li Thića i Izetbegovića šta mi rade, ne mogu”. Ako dogovorite sa Bakirom Izetbegovićem…

TV1: To mi je poznato, to ste rekli nekoliko puta na isti način.

DODIK: I šta bi sad ja trebalo da uradim? Da sto hiljada puta odem i da budem na isti način izigran? Naravno, nema potrebe.

TV1: Postoji li jedan političar u FBiH kojem vjerujete?

DODIK: Ja vjerujem onoliko koliko i meni vjeruju, stvar je i ljudskog karaktera, ne samo političkog djelovanja.

TV1: Postoji li lider opozicije kojeg cijenite? 

DODIK: Ne bavim se tim pitanjima. Mi ako odemo u zajedničke institucije na nivou BiH, mi tamo idemo sa jasnim mandatom ovog naroda i mi tamo ne pravimo nikakve trule kompromise, niti trule koalicije. Naravno, dođu i predstavnici bošnjačkog naroda i da pokušamo nešto da uradimo. Mi nismo bježali od toga da neke stvari rješavamo i to smo pokazali u to vrijeme. Mi naprosto želimo da ostanemo u okviru toga što je izvorni Dejton i što su ustavna rješenja. Sve ono što je nametnuo visoki predstavnik za nas je sporno.

TV1: To što je nametnuo, nije nametnuo sam. To i Vi znate.

DODIK: On je adresa. Naravno da nije sam.

TV1: On je to uradio uz pomoć domaćih bh. političara.

DODIK: Ne, on je to nametnuo zato što je to bila volja međunarodnog faktora, prije svega, tadašnjeg establišmenta Amerike, koji je stajao iza toga, razgradnje BiH i sada u mnogim analizama tih ljudi tog vremena možemo da nađemo da govore da se koncept RS i Dejtonskog sporazuma previše dugo zadržao u BiH i da je to trebalo da doživi transformaciju ka više unitarnoj zemlji. Naravno, mi smo protiv toga. To ne treba niko da spori.

SNSD je dokazao i uvjerio mnoge ljude ovdje da projekt RS danas, RS u budućnosti može da uspije, da RS koja je samoodrživa, koja je u prošlosti bila izložena nizu stvari koje nisu korektne ni od same BiH, odnosno vlasti BiH, a i u značajnom obimu ignorisana više nego FBiH.

TV1: Kada ćemo prestati pričati o tim stvarima?

DODIK: Nećemo nikada prestati pričati. Zašto bismo prestali? Jesu li nestale te stvari?

TV1: Zašto je stalo problem RS? Zašto je stalno problem BiH?

DODIK: Ama, ja predstavljam RS i ja pričam o toj temi. Vi ste došli ovdje sa mnom da pričate, ja vjerujem oko toga. Ja sam izabran uime naroda i govorim o tome. Ja o RS govorim o tome da je ona danas održiva, da su ljudi shvatili da ona može da preživi, što je jako važno, jer smo prije deset godina imali javnu svijest koja je išla za tim “Ovo je gotovo, ovo se ne može zaustaviti. Imate Pedija Ešdauna koji to razvaljuje”. Mi smo to stabilizovali.

Ja ne krijem da je moj najveći uspjeh što smo pokazali da RS može danas, sutra da bude održiva i da živi u političkom smislu i da ne smeta nikome, ni Bošnjacima. Bio sam prije mjesec dana u Dubravama, gdje većinom žive Bošnjaci. Otvarali smo ambulantu koju smo izgradili i dogovorili smo se da asfaltiramo oko dva km puta kroz ta naselja, što ćemo i uraditi čim vrijeme dozvoli. Želim da se i Bošnjaci kao građani RS osjećaju sasvim komotno i dobro. Mi nismo motivisani na način da smo protiv. Naravno, oni koji ne vole RS, ni mi njih ne možemo da volimo. To je definitivno možda politički nekorektno reći i možda nije najbolje reći sa stanovišta ovoga što ja radim, ali u svakom slučaju jeste ljudski reći. Mi pokušavamo upravo da unosimo ljudskost u politički proces, a ne samo da bude

TV1: To je ista priča po kojoj jedni ne vole RS, jedni ne vole BiH. Stalo se vrtimo u tom krugu, ali narodi i građani od toga nemaju nikakvu korist

DODIK: To pitajte narod. Mi nemamo koristi od međunarodnog intervencionizma u BiH. Hajde da Bošnjaci, Hrvati i Srbi sjednu i kažu ovo je naša zemlja, ovdje više ne mogu da upravljaju ambasadori, koji se svakog petka sastanu.

TV1: Ali to je do nepovjerenja političara, to znate i Vi, kao i ja.

DODIK: Što narod to ne govori? Ja hoću. Organizujte Vi i ja ću doći. Znate li na koliko sam sastanaka te vrste bio? Koliko sam jutara dočekao razgovarajući isprazno o stvarima koje bi trebalo da poboljšaju stanje i nikada nismo uspjeli? Znate li koliko smo se puta dogovorili mi iz BiH – i Bošnjaci i Hrvati i Srbi, a onda kada stranici to poklope, odmah razvale?

TV1: Koji stranci?

DODIK: Svi, okupljeni oko tadašnjeg establišmenta SAD, stare administracije. Sada vjerujem Trampu koji kaže da se on neće petljati. Mi ćemo poduzeti određene korake da vidimo da li zaista ima petljanja ili nema.

TV1: Imate dobre odnose sa Čovićem. Čovjek ste koji brine o narodima, sva tri naroda, Srbima posebno. Zašto o Čovića ne tražite da riješi pitanje Srba u tri kantona gdje je HDZ većina, a gdje Srbi nemaju pravo čak ni na školovanje na vlastitom jeziku?

DODIK: Naravno da je to pitanje otvoreno i da razgovaramo. Koliko sam razumio, postoje određeni federalni zakoni koji se moraju donijeti i da u tom pogledu dođete u problem stagnacije koja ne dozvoljava. Ali, u svakom slučaju, mislim da je Čović lično učinio mnogo toga da se određene pozicije svih naroda, ali kada govorimo o Srbima, poboljšaju u samim kantonima. Kada pričam sa političkim predstavnicima Srba na tim prostorima, oni će uvijek reći da je dobar i korektan odnos Čovića prema tim pitanjima nešto što je omogućilo da i oni nešto naprave, da neko pitanje riješe.

Često čujem tu vrstu priče kako se navodno Čović i ja nešto držimo za ruke, pa to navodno postaje problem. Želim samo da kažem – nikada nismo ništa što smo razgovarali i dogovarali, nikda nije bila tema kako ćemo napakostiti ili ugroziti Bošnjake u političkom smislu. Nikada to nije bilo. To odbacujem. Samo mislim da bi svi trebali da imaju korektan odnos. Naša politička i lična komunikacija je doprinijela da mi izgradimo određenu vrstu povjerenja.

U Vladi RS, HDZ koji nema nijednog poslanika u NSRS, ima svog ministra za izbjeglice, jer smo mi htjeli da pokažemo da ne morate ovdje da budete politički prisutni u smislu da imate poslanika ili nemate, da bi mogli da budete dio vlasti. Ovo je drugi mandat, već sedam godina, ministar za izbjeglice je Hrvat, a svih prethodnih godina, 20 ili 15, bio je Bošnjak. Ministar za izbjeglice samo je u jednom kratkom vremenu bio Srbin, sve vrijeme su bili Bošnjaci i sada Hrvati.

Onda čujete neke kako govore da Hrvati ili Bošnjaci ovdje nemaju neka prava. U Vladi RS, pet ministara su Bošnjaci, tri su Hrvati. Naravno, uvijek možete da pričate o onom ko je bolji i to se uvijek otvara. Ali u suštini, oni su Hrvati i ponosni su na to što su Hrvati i ponosni su na to što su Bošnjaci.

TV1: Kada govorite o Vladi RS, je li vrijeme za njenu rekonstrukciju? 

DODIK: Vlada ozbiljno u teškim okolnostima obavlja svoje poslove. Postoji potreba za nekim energičnijim ili većim prisustvom Vlade na terenu. Vidjećemo… To se može riješiti da postojeći sastav izađe na teren ili da to riješite nekim novim ljudima koji unose neku novu energiju.

TV1: Hoće li biti smijenjena premijerka Željka Cvijanović?

DODIK: Neće. Zašto bi ona bila smijenjena?

TV1: Drago Kalabić izjavio je da bi njena smjena relaksirala odnose u vladajućoj koaliciji.

DODIK: Kalabić? Pa dobro… Kalabić je naš zanimljiv tip, kojem je dozvoljno, naravno, da ima svoj lični stav. Zašto da ne? To samo govori o širini samog SNSD-a. U nekim drugim partijama, Kalabić bi već izletio.

TV1: Pokazujete političko majstorstvo. Je li političko majstorstvo činjenica da SNSD podržava Zakon o akcizama, protiv kojeg je Savez za promjene? Na taj način ste vi zapravo sa SDA, a unosi se nemir u državnu koaliciju. Je li to strateški politički potez, igra nerava, provociranja i držanja političkog predavanja? 

DODIK: Ne. Nemam ja razloga ništa da krijem. Da bismo potpuno stabilizovali i obezbijedili likvidnost u RS do kraja iduće godine, do kraja izborne iduće godine, potrebno je da uradimo nekoliko stvari. Mi smo motivisani time. SDA se ne može okupiti, Vi to znate. Imaju četvoricu koja su pobjegla, pa ih ima-nema, pa hoće-neće.

TV1: Dva hoće, treći se razmišlja, četvrti neće. Zadnja informacija.

DODIK: (smijeh) i kakva je to SDA? Šta je to?

TV1: Ne znam. To Vi znate.

DODIK: Ne znam ni ja. Oni me ne zanimaju. Ja govorim šta mene zanima u ovom slučaju. Mene veoma zanima, kao predsjednika RS, da stabilizujemo naše finansije i da obezbijedimo da imamo stabilan finansijski tok u ovom vremenu. Vremena su veoma izazovna i to ne samo za nas.

Dakle, tranša MMF-a koja bi trebala biti odmah i još jedna koja bi trebala biti do kraja ove godine, te perspektiva za iduću godinu, omogućuje da mi taj novac upotrijebimo za mnogo lagodnije servisiranje svojih prethodnih obaveza. S druge strane, preduzeli smo akcije i veoma smo zadovoljni Rusima što su razumjeli i na taj način htjeli da pomognu što su klirinški dug koju su ranije dug prema svim republikama bivše Jugoslavije u naturi rješavali. Uglavnom, jedina smo zemlja koja je dobila novac. Drago mi je što sam bio u prilici da razgovaram o toj temi i drago mi je što se to desilo na taj način. Dakle, tih 36 miliona koji će doći u RS.

TV1: Za šta će ići taj novac?

DODIK: Samo polako. Kada dodate još povećani novac za akcize, koji bi omogućio na putevima 25 miliona više na godišnjem nivou, te 40 miliona na auto-putevima više novca, s tim što bismo mi postojeće stope u RS smanjili za puteve i auto-puteve, koje su interno naše, a ne uređuje se na nivou BiH, tako da bi konačno putevi RS iz akciza dobili 25 miliona, ali izvorna sredstva bi bila smanjena za 10 miliona i ona bi bila usmjerena za povećanje agrarnog budžeta, iz čega bi sve što bi bilo novo opterećenje za poljoprivrednike odatle participiralo, odnosno regilisali bismo plate. Iz auto-puteva, iz izvornih prihoda, izdvojilo bi se nekih 10 miliona na godišnjem nivou i upotrijebilo za zdravstvo. Tako da bi u konačnici poljoprivreda dobila 10 miliona i njen budžet bi sa 60 bio povećan na 70 miliona, 15 miliona bi realno više dobili putevi, auto-putevi 30 miliona i zdravstvo 10 miliona godišnje. Svi dobijaju u tom.

Dakle, mi smo motivisani time. Uz to, imamo odličnu ponudu, rudnik “Ljubija” , gdje smo mi manjinski vlasnik, jer je prethodna Vlada PDP-a i SDS-a još ranije prodala ovaj rudnik. Sa stanovišta ovog vremena, možda je to bio loš ugovor, ali sa stanovišta onog vremena, ne želim da komentarišem. Imamo jedan Mital koji je putem friziranja cijena isporuka i ostalog dovodio nas u poziciju da tamo nema dobiti, da smo mi tamo periferni, da 49 posto firme ne znači ništa i da nas niko ništa ne pita. Recimo, imate dobiti od deset ili od pet miliona na godišnjem nivou, oni donesu odluku da se ta dobit upotrijebi za reinvestiranje, a mi ne možemo da dobijemo to ništa. Mi smo odlučili da to prodamo. Sada imamo ponudu od 93 miliona KM. Dakle, kada saberete sve to, bitna finansijska stabilnost je u RS.

TV1: Zašto se onda toliko zadužuje?

DODIK: Ko?

TV1: RS.

DODIK: Nije tačno. Kada biste malo bolje pogledali, vidjeli biste da se ne zadužuje.

TV1: Zar juče nije bila misija obveznica od 50 miliona KM?

DODIK: To su normalni tekući finansijski poslovi za obezbjeđivanje likvodnosti. U suštini, mi ne povećavamo naš dug, pogotovo ne dug budžeta. Recimo, uzmete kredit za izgradnju auto-puta, kao što je Doboj, 9. januar i u junu ćemo imati već gotovu dionicu od Laktaša polovine puta do Prnjavora. Do proljeća, najkasnije ljeta, ako vrijeme dozvoli, iduće godine imaćemo završenu dionicu auto-puta do Doboja. Naravno, kako tranše idu, povećava se i povlačenje tih tranši koje idu na teret auto-puta. To u kumuliranom smislu može da povećava. No, ja ovdje govorim o budžetu. Budžet se ovdje ne zadužuje.

TV1: Pomenuli ste rudnik “Ljubija”. Zašto Vaš koalicioni partner protiv prodaje?

DODIK: On ima svoj račun.

TV1: Je li taj račun stranački?

DODIK: Ne, ne znam ja šta je. Mislim da on ima jedan pristup. Lider te partije iz Prijedora. Tamo je uprava Mitala obezbijedila podršku radnika i sindikata. Tamo se pravi lažna predstava o tome kako će navodno ako još neko uđe, doći do gubitka radnih mjesta, mada ovaj novi kupac daje garanciju za održavanje postojećih radnih mjesta. Ranije preuzete obaveze u dogovoru sa sindikatima dovele su do tog političkog stava.

Mi imamo situaciju da je Mital ponudio 63 miliona i to nevoljno, a ovi su ponudili 93 miliona. Da Vas pitam kao čovjeka – šta mislite da mi odlučimo da to prodamo za 63 miliona, a imamo ponudu od 93 miliona? Šta bi bilo?

TV1: Ako mene pitate i ako je taj koji kupuje pošten čovjek, provjeren komitent, prodao bih za 93 miliona.

DODIK: On je za nas legitimisan čim nam donosi garanciju najvažnijih evropskih banaka. U tom pogledu, mi uopšte nemamo razloga da sumnjamo u to.

TV1: Dakle, Ari Livne ne stoji iza toga, kao što priča opozicija? 

DODIK: Ari Livne je čovjek koji je više učinio za RS, nego čitava opozicija zajedno, a pogotovo te smlate kao što su Crnadak i Borenović, koji sada pokušavaju da na Livneu prave neku politiku. Ari Livne je moj prijatelj i to je nesumnjivo. Ja znam savršeno dobro šta je on učinio. Samom meni je obezbijedio da se dva puta susretnem sa pokojnim predsjednikom Peresom u Izraelu i ponosan sam na to, da budem tamo, da imamo dobru saradnju i da je razvijamo.

Taj frustrirani krelac Crnadak, koji je umislio da smo on nešto zna, hoda po svijetu i samo panjka RS. Bio sam na sastanku sa Mogerinijevom, gdje je njegovo istupanje uime partije kojoj pripada bilo više pljuvanje RS, nego što je nešto kvalitetno rekao. Tada sam rekao: “Gospođo Mogerini, pogledajte ovoga! On je najveći lažov. Pogledajte kako se crveni. On laže, vidite kako mu se samo lice zacrvecnjelo”. To sam rekao Mogerinijevoj i svima koji su bili prisutni.

TV1: Kako je reagovao?

DODIK: Ona je čula, ali čuli su i ostali koji su bili tu: Radončić, Izetbegović i ovaj… Kako se zove predsjednik SDS? Govedarica. Zaista se nisam mogao sjetiti. On je onako posebno upečatljiv lik.

TV1: Ne cijenite Govedaricu? Politički?

DODIK: Šta da imam cijeniti.. Politički.

TV1: Ne smatrate ga nekim takmacem, protivnikom? 

DODIK: (smijeh) Ne smatram.

TV1: Postoji li ijedan političar u RS kojeg smatrate za političkog dobrog pandana?

DODIK: Ima, naravno. Svi se borimo.

TV1: Ko je to? Koga od političara u RS cijenite?

DODIK: Onoliko koliko oni mene cijene, cijenim i ja njih.

TV1: Bježite mi sa odgovorom.

DODIK: Ne bježim.

TV1: Postoji li političar u RS kojeg cijenite zbog političkog djelovanja, koji Vam može biti politički pandan?

DODIK: Naravno da ima ljudi. Puna je moja partija takvih ljudi.

TV1: A van Vaše partije?

DODIK: Puna je koalicija. To je Marko Pavić, Petar Đokić.

TV1: To su Vam koalicioni partneri. A opozicija?

DODIK: Opozicija? Kako mislite da bi bilo politički uredu da kažem da su oni uredu? Nije uredu. Pogledajte tog Govedaricu. Šta je njegova politika? Šta je njihova politika? Šta smo mogli da vidimo da je njihova politika? Kako da to cijenim? Gdje su te politike?

Kažu: “Mi smo izigrani na telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, zaobiđeni smo”. Bilo je logično da odmah tražimo smjenu. Je li tako? Mi kažemo da hoćemo da tražimo, a oni kažu “Ne trebate vi nama”. Zašto se onda bunite? Zašto jaučete kao malo dijete? Što izmišljate? Gdje su im afere, koje su proveli? Gdje je sada priča o kući, o zlatu i mnogo čemu drugom što su izmišljali na početku svog mandata? Gdje su? Znate li šta će biti? Biće da će se samo ušutati i niko ništa o tome, zato što nema osnova. Da ima osnova, zar mislite da bi stranci propustili da bude pokrenuta odgovornost Milorada Dodika?

TV1: Otkud onda na crnoj listi?

DODIK: Molim?

TV1: Otkud onda na američkoj crnoj listi? Šta je razlog i pored 30 miliona maraka koje su potrošene? 

DODIK: Kojih 30 miliona?

TV1: Za predstavništvo RS.

DODIK: Ma nije… Dajte… Za koji period?

TV1: Posljednjih 12 godina.

DODIK: 12 godina. Mogli ste uzeti posljednjih 100 godina. Imam podatke da smo iz bivše Jugoslavije davali za…

TV1: Neka je potrošeno 10 miliona, neka nije potrošeno ništa. Šta je pravi razlog?

DODIK: Oni su to rekli. Razlog je umišljatost ove ambasadorke, koja je podlegla stereotipu o tome. Ona i ja se nikada nismo sastali zvanično i meni to ne smeta, meni to godi. Nemate pojma kako je lijepo kada vam ne dolazi američki ambasador i kada vas ne pritiska za nešto. Ja sam to gledao, ja sam to doživljavao. Američki ambasador nikada ne dolazi u posjetu da nešto ne lomi.

TV1: Šta je pravi razlog?

DODIK: Što mene pitate? Mislim da nema razloga. Pravi razlog je to što sam imao tu sreću ili nesreću da me pozovu na inauguraciju: Kada su ovi vidjeli da sam pozvan na inauguraciju, da se nalazim na spisku, koji je State Department trebalo operativno da obradi, što znači da se pozivnice, vize i ostalo učine, onda to nečija sujeta nije mogla da dozvoli. Vjerujem da to ova ambasadorka i Hojt Ji koji je radio i bio zadužen za ovaj dio ovdje. Da ne bih došao na tu inauguraciju, što su oni smatrali ozbiljnim šamarom za njih, onda su oni to gurnuli u proceduru. Nijednog drugog razloga nema.

TV1: Želite li reći da nema priča oko antidejtonskog djelovanja, prijetnji nezavisnosti…?

DODIK: Ma pustite to… Najveće antidejtonsko djelovanje ovdje je uradila Amerika, podržavajući visoke predstavnike u kontinuitetu koji su kršili međunarodno pravo, najveći kršioci međunarodnog prava ovdje u pogledu Dejtonskog sporazuma su SAD, odnosno njihova administracija tog vremena. Jesam li Vam odgovorio precizno? Jesam.

TV1: Jeste. Čuo sam Vas. Ima li BiH alternativu evropskom putu? 

DODIK: Ja ne volim to – nema alternative. Uvijek ima alternative, naravno. Mislim da je naš evropski put toliko održiv koliko je održiva EU, da li će se ona održati i hoće li se ona reformisati ili neće. Od toga zavisi i taj put kojim bi mogla da ide BiH. No, mislim da tek BiH treba da preživi ovo vrijeme nestabilne EU i samu sebe, bez obzira na to šta ko o tome mislio.

BiH se pokazuje kao neuspješan projekat. Ogromna asistencija međunarodnog faktora, i finansijska i politička i vojna, nije obezbijedila da ove zemlja napravi svoju integraciju i svoj napredak, koji se očekivao i možda bio normalan. Zato vjerujem da u neko vrijeme smanjenja tog interesa i mogućnosti ovoga što sam Tramp govori,kao predsjednik SAD, da se neće petljati, a petljali su se veoma mnogo, da će to stvoriti jednu novu situaciju u kojoj će ljudi u BiH morati biti izloženi onome što je iskonski najvažnije i najpoštenije – da sjednu sami i kažu možemo li ili ne možemo zajedno.

TV1: Ljudi mogu, političari u ovoj državi ne mogu zajedno, ljudi mogu!

DODIK: Šta hoćete da kažete da smo mi kreteni? Da nismo mi ljudi? Vi mislite da ja nemam dodira sa običnim ljudima? Kako vi to sad, političari su jedno, a ljudi su drugo? Mogu i ja da kažem, nemojte ni vi meni zamjerati, ljudi smo, nismo novinari!

TV1: Tačno, ja se mogu sa Vama složiti, ja se mogu složiti da ima loših novinara, užasnih novinara, novinara koji su krivi i za stanje u državi kakvo jeste.

DODIK: Ja ne prihvatam priču da nisam čovijek koji hoće i sa kim može da se razgovara i dogovora, ja nisam taj. Samo sam se umorio od silnih gluposti i sjedenja po deset sati, hodanja po nekim mjestima, pritisaka kod ambasadora. Dođe, sjedi dvadeset ambasadora i kao to je naš stav, i sad vi kao nešto treba da odlučite. To ne prihvatam, prihvatam da sjednem sa bilo kim.

Ako sam ja izabran RS i ako je RS ustavna kategorija, i Srbi kao konstitutivni narod, a onaj ko je većinski politički predstavnik svog naroda i ima legitimitet da predstavlja narod, ja sam spreman da sjednem, i da postavimo određene stvari. Da kažemo OK najvažnije u ovoj zemlji i na ovom prostoru je mir, da se očuva taj mir, najvažnije je da obezbjedimo taj mir.

Druga stvar, idemo da razvijamo život, zato moramo da razvijamo ekonomiju. Ekonomiju možemo da razvijamo na sljedeći način, to znači da postanemo suverena zemlja i da vladamo suverenim ekonomskim odnosima kao što to rade druge zemlje.

TV1: To nismo.

DODIK: Poslije toga razvijali bismo politički sistem u kome bi osnova bio Ustav,  i da vidimo. Očigledno niti je moguće da se u skorije vrijeme dogodi nekakav proces separacije, a nije moguće ni da se BiH u skorije vrijeme izradi kao unitarna zemlja. Mi moramo da sjedimo u modelu koji je održiv za sve, kojim će možda svako podjednako, evo da ne kažem biti zadovoljan, evo podjednako nervirati, ali ne toliko da proizvede akciju koja bi dovela do akcije. Mislim da to možemo.

Nisam od onih koji uporno govori sve cvijeta, med i mlijeko, a ne cvijeta. Nisam od onih koji kažu eto sješćemo pa ćemo vidjeti. Ne! Hoću definitivno da sjednemo. Da li je moguće? Nije moguće!

Nije moguće zato što se međunarodni faktor neće odreći svog uticaja dok kog mi zajedno i Srbi i Bošnjaci i Hrvati ne kažu- slušajte, ovo su naša pitanja, nemojte da se miješate u to. Gdje postoji zemlja na svijetu u kojoj ambasadori stranih zemalja imaju veću moć u toj zemlji. Oni su ovdje moćniji nego ministri, nego predsjednici, da li to ima negdje?

Hodam po svijetu i gledam kako su jadni naši ambasadori, odnosno ambasadori BiH. Ništa ne znače. Kad god dođem sretnem se sa nekim od njih, svaki od njih jauče kako je mala plata, kako jedva živi, kako je bijednik. I on da utiče na neko stanje u Njemačkoj u Italiji, s druge strane, te strane administracije pokušavaju ovdje da ostvare neke svoje ciljeve. Mi smo podložno tlo za to, BiH je najpodložnije tlo.

Nisam čovjek ni sukoba, vjerujem da mogu da budem dio dogovora. Ali ne moram ja neka bude neko drugi. Nema Jugoslavije, stvorena je BiH, podjednako je niko nije htio ovakvu, nisu ni Bošnjaci zadovoljni ovom BiH. U apstraktnom smislu oni će Vam reći BiH je naša država- OK, ali unutrašnjim dešavanjima, Vi ste odatle, pa znate da ne postoji zadovoljstvo. Nisu zadovoljni Hrvati, nisu zadovoljni Srbi, niko nije zadovoljan u ovoj zemlji. Nisu zadovoljni ni stranci koji su htjeli daleko više ili hoće daleko više. Ovo je  mjesto opšteg nezadovoljstva.

Kada su hodali političari, onda su se sprdali svi po BiH, hodaju političari po nekim kafanama, dajte sada institucije. Eto vam institucije. Šta je institucija uradila? Šta je uradio Savjet ministara? Šta je to što je urađeno? Da pokaže i ostavi iza sebe kao dobro. Šta je ono što je Parlament uradio, jesu li započeli svu političku priču na borbi protiv kriminala i korupcije. Koncetirsali su svu sudsku i tužilačku i policijsku vlast u SIPA-u, i šta su napravili? Gdje je ta borba protiv kriminala, koga oni zezaju, šta rade? Jesu išta uradili?

TV1: Jesu, reforme, evropski put.

DODIK: Ma dajte, evropski put je prihvaćen zato što Evropa nije imala šta drugo da uradi i pokaže.

TV1: Kada je riječ o sigurnosti, sigurna smo država bar kada je riječ o terorizmu.

DODIK: To smo bili i prije. Bili smo sigurniji prije nego što smo sada.

TV1: Ne možemo reći da baš ništa nisu uradili.

DODIK: Pa eto.

TV1: Ali nisu dovoljno uradili, tu se mogu složiti.

DODIK: Nisu uradili ništa.

(Vijesti.ba)