Kućni pritvor jedno od privremenih rješenja za prebukirane zatvore u BiH
Zatvori u BiH već godinama imaju probleme sa smještajem osuđenika, budući da se u našoj zemlji i dalje godišnje izvrši veliki broj krivičnih djela, a od rata je nedovoljno uloženo u proširenje kapaciteta zatvora.
O ovom problemu u razgovoru za Fokus.ba govorio je Romeo Zelenika, direktor Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Mostar.
On je istakao da je jedno od rješenja kućni pritvor, jer to olakšava probleme ovom zavodu kod osuđenika na kraće zatvorske kazne.
“Kućni zatvor rasterećuje smještajne kapacitete što nam olakšava trenutačno najveći problem. Narukvica koja se dodijeli zatvoreniku jeste učinkovita za kraće kazne i lakša kaznena djela, dakle za kazne do jedne godine zatvora”, rekao je Zelenika za Fokus.ba.
On je posebno istakao da se problem smještaja zatvorenika duguročno može riješiti novim zatvorom u Mostaru. Međutim, izgradnja novog zatovra je obustavljena zbog nedostatka sredstava.
“Prva faza izgradnje novog zatvora u Rodoču-Jasenici je završena, ali nismo zadovoljni izdvajanjem sredstava za KPZ Mostar. Pokušavamo da istaknemo probleme koje imamo i bitnost nastavka izgradnje novog zatvora, ali ne nailazimo na razumijevanje”, kazao je Zelenika.
U Kazneno-popravnom zavodu poluotvorenog tipa Mostar trenutno boravi 148 zatvorenika, od čega 32 pritvorenih i 116 osuđenih osoba. Na kućnom zatvoru je trenutno 16 osuđenih osoba. Kapacitet zatvora je 154 mjesta za osuđene osobe, a 32 za pritvorene.
Ove brojke jasno pokazuju da u Mostaru pod hitno treba nova zgrada za smještaj osuđenika.
“Novi zatvor bio bi kapaciteta za oko 400 osoba i imao bi dio zatvorenog tipa i dio poluotvorenog tipa izdržavanja kazne”, rekao je Zelenika.
U postojećem zatvoru u Mostaru osuđenici se mogu baviti različitim aktivnostima u okviru informatičke sekcije, biblioteke, sale za vježbanje, a omogućen je i rad unutar zatvora.
Osuđenici koji imaju radni angažman ostvaruju pravo na naknadu za rad, a osuđeničke plaće se kreću od 140 do 170 KM, ovisno o radnom mjestu, angažmanu, satima rada i slično.
“Mali broj osuđenika ima mogućnost rada, obzirom da smo i tu ograničeni sa radnim mjestima. Uglavnom su to održavanje kruga, zgrada, ureda, vešeraj, radionica u kojoj sa instruktorima osuđenici rade opravke, moleraj, te slične poslove. Na privrednoj jedinici Radobolja, ekonomiji Bare boravi trenutno oko 12 osuđenika, bave se poljoprivrednim radovima, sadi se povrće, hrane koke-nosilice. Radni angažman uglavnom imaju osuđenici besprijekornog vladanja, osuđenici koji koriste vanzavodske pogodnosti, imaju duže kazne, a radni angažman se smatra jednim dijelom resocijalizacije”, zaključio je Zelenika.
fokus.ba