Liječenje mnogih bolesti uz dren

Ljekovita priroda: dren pomaže u liječenju grla, slabokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, kod zarastanja rana. Svaki njegov dio je ljekovit.

Zdrav kao dren, kaže se za osobu koja nema nikakve tegobe. U našem narodu dobro je poznat značaj biljke dren (Corpus mas), koja je popularna još od antičkih vremena. Raste svuda, najviše na suhim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih šuma. Cvjeta u veljači i ožujku, a sazrijeva od srpnja do listopada. Plodovi su tamnocrveni, slatko-kiselkastog okusa.

Sadrže veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C.

U drenjine ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u naranči. Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim, unatoč tome, što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranjivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.

U Francuskoj i Italiji se od drenjina masovno pravi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj se kuhaju sa šećerom i octom, dodaju jelima od tijesta i krumpira. U Rusiji prave ukusne juhe i koriste se kao začin za specijalitete od mesa i ribe. Ovi narodi su istinski štovatelji tradicionalne medicine i dobro znaju ljekovita svojstva drena.

Svaki njegov dio je ljekovit – plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene koštice. Djelotvoran je uliječenju grla, slabokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana.

Ruski znanstvenici su ustanovili da drenjine, kora stabla i listovi posjeduju antimikrobiološko svojstvo. Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može koristiti za regeneraciju kože i sluznice. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih drenjina pomažu kod proljeva i drugih oboljenja organa za varenje. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i proljeva javi i groznica, preporuča se čaj od kore ove biljke.

SOK OD DRENA

Za pripremu je potrebno 4,5 litra vode, dva kilograma zrelih drena i kilogram šećera. Drenjine se operu, iseckaju i dodaju u tri litre provrele vode. Kuhaju se 20 minuta, zatim se sklone sa ringle, ostave da se ohlade i na kraju se ispasira. Ova masa u preši ili gazi prelije se ostatkom vode, vrati se na ringlu i kuha se još 15 minuta. Postupak s hlađenjem i pasiranjem se ponavlja.

Nakon toga pomiješa se sve, doda se šećer i na niskoj temperaturi, uz neprekidno miješanje, sačeka da se šećer rastopi. Tek onda temperatura se pojača i sok kuha još 10 minuta. Zatim se sipa u oprane i vruće boce, koje se potom hermetički zatvaraju. Kada se jednom boca otvori, trebalo bi je držati u hladnjaku. Zbog jake koncentracije razblažuje se običnom ili kiselom vodom.

PEKMEZ

Pravi se uvijek u istom omjeru – na kilogram pasiranih drenjina ide kilogram šećera. Zreli plodovi se prvo operu, očiste od koštica, preliju vrelom vodom i ostave da odstoje pet minuta. Potom se izvade iz vode, propasiram, stave u šerpu i pospu šećerom. Sadržaj se kuha tri sata na umjerenoj temperaturi uz neprestano miješanje. Završeno je kada se masa zgusne. Vruć pekmez sipa se u čiste i tople tegle, koje se otvorene stavljaju u pećnicu zagrijanu na 100 stupnjeva, da odstoje petnaestak minuta. Pošto se izvade, stavlja se celofan ili hermetički zatvarač i odlažu se na suho mjesto.

Izvor: zenstvena.com