Kako je Del Ponte od bh. tima sakrila dosjee srpskih oficira

Da je Bosna i Hercegovina izgubila spor protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu još 2005. godine govore dokumenti koji svjedoče o doprinosu bivše glavne haške tužiteljice Karle del Ponte (Carla) da Srbija nikada ne odgovara za zločine koje je režim Slobodan Miloševića počinio u BiH.

Povjerljiv tretman

– Ministarstvo spoljnih poslova Srbije i Crne Gore ima čast da u skladu sa sporazumom postignutim razmjenom glavnog tužioca Tribunala Karlom del Ponte od 8. i 27. aprila 2005. godine i predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju ministra Rasima Ljajića od 18. aprila 2005. godine zatraži primjenu zaštitnih mjera za sljedeće stranice priloženog dosjea 4, 6, 7, 13-18, 112-119 i 122-141. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije i Crne Gore ima čast da zatraži da se i ovoj noti da povjerljiv tretman – stoji između ostalog u pismu koje je 22. juna 2005. godine iz Beograda poslano Karli del Ponte.

Riječ je, naime, o odgovoru na zahtjev za saradnju Tužilaštva u Hagu broj 830, a koji se tiče dostavljanja personalnog dosjea komandanta Drinskog korpusa Radislava Krstića, osuđenog u Hagu za  genocid počinjen nad civilima Srebrenice 1995. godine, iz kojeg se jasno vidi da je zločinac Krstić bio pod komandom Generalštaba tadašnje Vojske Srbije i Crne Gore.

Faksimil pisma iz Beograda 2005. godine

Najteži zločini

U skladu s dogovorom s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Srbije Goranom Svilanovićem i ministrom Rasimom Ljajićem, Srbija je 2005. godine Tribunalu u Hagu dostavila i dosjee Zdravka Tolimira, Manojla Milovanovića kao i drugih visokih oficira Vojske SCG koji su za vrijeme rata komandovali jedinicama VRS, a čiji su pripadnici počinili najteže ratne zločine u BiH.

Razlog za skrivanje ovih činjenica bio je proces BiH protiv Srbije  koji je u to vrijeme vođen pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Da su kojim slučajem ovi dokumenti bili dostupni pravnom timu BiH, ishod procesa 2007. godine bio bi apsolutno drugačiji.

Lični odgovori mimo sudske odluke

Kako se vidi iz obilne prepiske Beograda s Karlom del Ponte, do zaštite personalnih dosjea srbijanskih oficira koji su sve do 2001. godine bili pripadnici 30. kadrovskog centra Vojske Jugoslavije došlo je na osnovu ličnih dogovora, a nikako odlukom Sudskog vijeća, kako se to tada proturalo u javnosti.