OD DANAS KREĆU DRAKONSKE KAZNE ZA VOZAČE: Ukoliko se zaustavite na šinama ili pješačkom, platićete PAPRENO, ALI TO NIJE SVE!
Foto: Ilustracija, Kurir.rs
Vozače u Beogradu od danas očekuju veće kazne za kretanje, zaustavljanje i parkiranje na pješačkim prelazima, biciklističkim stazama, šinama i zelenim površinama.
Pronaći u glavnom gradu Srbije slobodno parking mjesto često je prava lutrija, pa mnogi, ako im to ne pođe za rukom, stanu gdje stignu. To im najviše zamjeraju pješaci i ističu gdje im parkiranje najviše smeta.
Takvi vozački maniri i do sada su bili kažnjivi. Sada znatno strože. Za zaustavljanje vozila na šinama ili pešačkim prelazima kazna – 25.000 dinara, koja će važiti i za žutu traku. Za javne zelene površine potrebno je odvojiti različite sume novca.
Foto: Pexels.com
– To su one zelene javne površine koje se nalaze u zoni pješačkih objekata, javnih objekata, rijeka, priobalja, jezera kao i u zoni drvoreda, odnosno u zoni stambenih i poslovnih objekata – kaže Ranko Šekularac, pomoćnik načelnika beogradske Komunalne policije.
Prema njegovim riječima, zelena površina u zoni trga i pjacete je definitivno zelena površina koja će biti sankcionisna iznosom od 25.000 dinara, dok će zelena površina u nekom interblokovskom prostoru ili prostoru stambenih zgrada biti sankcionisana iznosom od 5.000 dinara.
Kazna za ovako parkirano vozilo za fizička lica sada je 25.000 dinara, a da je u pitanju automobil pravnog lica ta kazna bila bi 50.000 dinara. Ako bi automobil odnio pauk, troškova bi bili i veći.
Od visine kazne bitnija je izvjesnost da će ona zaista biti plaćena, smatra profesor Saobraćajnog fakulteta. Upućeni tvrde da je važno i da se komunalni policajci drže svog rejona i dodaju da je automobil na kolovozu isključivo u nadležnosti Saobraćajne ali ne i Komunalne policije.
– Ako vi imate malu izvjesnost da će kazna biti plaćena ma koliko ona visoka bila, teško da će veliki broj korisnika odustati od tadašnjeg načina ponašanja. Veliki broj vozila koja su nepropisno parkirana su posledica tog povećanja broja vozila, odnosno, verovatno je to i posljedica povećanja broja stanovnika u Beogradu za šta Beograd pretpostavljam sa ovom infrastrukturom koju ima nije bio baš potpuno spreman – kaže Vladimir Čuljković, profesor Saobraćajnog fakulteta.
Parkiranjem se mora upravljati, smatraju stručnjaci i ističu da je potrebno problem zaustaviti na nivou na kojem je sada, a onda pristupiti njegovom rješavanju.
(Novi.ba/RTS)